Tuesday, February 26, 2008

Spinozina filozofija u odnosu na Dekarta

1 comment:

Vlada said...

Benedict de Spinoza (1632-21.02.1677.) Benedikt de Spinoza,bio je poznat i kao Baruh Spinoza ,Bento de Spinoza ili Bento d'Espiñoza.
Jedan od osnivača liberalističke političke filozofije.1656 godini je ekskomuniciran iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optužbom da je govorio o telesnoj prirodi Boga,ovo je propraćeno prokletstvom i tom prilikom vernicima je naređeno neka niko s njim ne progovori ni pismeno ni usmeno,neka ne borave s njim pod istim krovom i neka se drže četiri lakta dalje od njega, ,posle toga latinizuje svoje ime u Benedict.
S Renéom Descartesom i Gottfriedom Wilhelmom Leibnizom, bio je jedan od najvećih filozofa racionalista sedamnaestog veka,poznato je da ga je Leibniz na jednom svom putovanju po Evropi posetio,ali i to da je o poseti ovom mudrom čoveku - ćutao,
Spinoza razlikuje tri vrste saznanja:
Prvo i niže na skali naziva mišljenje,mašta (opinio,imaginatio).Ovdje uključuje “slučajno i neodređeno iskustvo”(experientia vaga).
Drugo i više na skali,dolazi putem razuma (ratio),koje zavisi od karakteristika i prirode strukture stvari.
Treće i najviše na skali,definiše kao “intuitivno saznanje”(scientia intuitiva).Intuitivno saznanje,dolazi preko odgovarajućeg saznanja o supstanciji i atributima božanskim,kao i saznanja o samoj esenciji stvari.Takvu vrstu saznanja je jedino moguće steći preko odgovarajućeg reda akcije i reakcije.
Za života je izdao dela:
Korte Verhandeling van God,de mensch en deszelvs welstand (“Rasprava o Bogu,čovjeku i o čovjekovoj sreći”,oko 1660)
Renati des Cartes principiorum philosophiae (“Načela filozofije Renéa Descartesa”,1663)
Tractatus theologico-politicus (“Teološko-politički traktat”,1670)
a posle smrti je objavljeno delo:
Ethica ordine geometrico demonstrata (“Etika,geometrijskim redom izložena”,1677)